Uloga ose hipotalamus- hipofiza-nadbubrežne žlezde (HPA osa)

Stres je zaštititni mehanizam kojim se čovek brani od raznih štetnih uticaja iz spoljne sredine. Faktori koji uzrokuju stres nazivaju se stresori. Dakle, stres je fiziološki odgovor organizma na stresore i uključuje endokrini, nervni i imunski sistem.

Osa hipotalamus- hipofiza-nadbubrežne žlezde (HPA osa) igra važnu ulogu u odgovoru organizma na stres. Smisao stresa je da organizmu obezbedi energiju kroz duži vremenski period, pa za prenos signala služe hormoni – najviše kortizol.

Dešavanja teku na sledeći način. Stresor se prepozna pomoću nerava koji utiču na hipotalamus, oslobađa se oslobađajući faktor kortikotropina (CRF), krvotokom se prenosi do hipofize i stimuliše lučenje adrenokortikotropnog hormona (ACTH). ACTH se krvotokom prenosi do nadbubrežnih žlezda i dovodi do lučenja kortizola. Kortizol mobiliše glukozu (šećer) koji se čuva u jetri, a onda ovaj organ konstantno snabdeva organizam energijom potrebnom za borbu protiv stresora.

Aktivacija HPA ose dovodi do niza fizioloških promena i promena u ponašanju koje služe da se organizam odbrani od izazova i preživi.

Još neki hormoni učestvuju u stresu – adrenalin i noradrenalin. Oni podižu brzinu otkucaja srca i ubrzavaju disanje.

Kako radi HPA osa?

Kada se desi nešto stresno, hormoni hipotalamusa šalju signale i ka simpatičkom nervnom sistemu i ka hipofizi. Prvi odgovor organizma je od strane simpatičkog dela vegetativnog nervnog sistema. Odmah se izlučuje adrenalin i noradrenalin i srce brže kuca. Nakon 10 sekundi uključuje se HPA osa. Hipofiza utiče na nadbubrežne žlezde da luče kortizol. Ovaj hormon podiže krvni pritisak, ima antizapaljenjski i imunosupresivni efekat. Podizanje krvnog pritiska snabdeva skeletne mišiće krvlju u većoj meri i organizam je spreman na akciju – „bori se ili beži“. Kortizol utiče na učenje i memoriju. Zapaženo je da kortizol privremeno može smanjiti ove kapacitete. Sa druge strane, smatra se da kortizol utiče na konsolidaciju pamćenja na stresne situacije, pa je važan za stvaranje navika (naročito proisteklih iz negativnih emocija kao što su neprijatnosti koje je izazvao stresor). U fiziološkim stanjima, kada stresor prođe, povišena koncentracija kortizola u krvi negativnom povratnom spregom dovodi do smanjenja lučenja početnih aktivirajućih hormona u hipotalamusu. Tako se gasi stres i sve se vraća u prvobitno stanje. Ova negativna povratna sprega služi za zaštitu organizma od preterano dugog stresa.

HPA osa je regulisana nervima koji prepoznaju bilo kakvu pretnju iz spoljne sredine, uključujući stres na poslu ili anksioznost koja je deo odgovora na neki psihološki izazov. Zdrav odgovor na stres karakteriše brzo podizanje i brzo spuštanje nivoa kortizola u stresnim situacijama.

(videti slike HPA axis na linku)

Nepravilan rad HPA ose

Disfunkcija HPA ose zavisi od genetskih faktora, upotrebe lekova, uslova spoljašnje sredine u detinjstvu (npr. rane psihološke traume) i stresora iz sadašnjeg života. Svi ovi faktori mogu dovesti do neželjenog, hroničnog stresa od koga trpi čitav organizam.

Simptomi disfunkcije HPA ose su: iritabilnost, česte bolesti, teškoće u nošenju sa stresnim situacijama, neobjašnjiv umor, osećaj preplavljenosti i prezasićenosti, teško podnošenje stresnih situacija.

Visok nivo kortizola utiče na smanjenje imuniteta, a u dužem toku može biti faktor rizika za nastanak neuropsihijatrijskih i metaboličkih poremećaja, kao i dijabetesa, povišenog krvnog pritiska, gojaznosti, menstrualnih tegoba, slabosti mišića, nesanice, promene dnevno-noćnog ritma i kardiovaskularnih oboljenja. Preterana stimulacija HPA ose i visok nivo kortizola uključeni su u promene raspoloženja, depresiju, anksioznost i iritabilnost. Visok nivo kortizola uzrokuje oštećenje memorije i kognitivnih funkcija. Poremećaj HPA ose često vodi u alkoholizam i druge bolesti zavisnosti. Efekat kortizola da učestvuje u učenju navika može biti povezan sa navikom ispijanja alkohola i rizikom od relapsa.

Kako održavati normalnu regulaciju HPA ose?

Depresija i anksioznost su česta stanja koja uzrokuju produženu aktivaciju HPA ose. Zato je u ovim slučajevima vrlo važna medikacija, kao i psihoterapija.

Pravilna ishrana i stil života mogu pomoći normalnom radu HPA ose.

Potrebne mere su:

  • Pravilna ishrana, sa što manje prostih šećera
  • Izbegavanje kofeina i alkohola
  • Redovan i kvalitetan san, uz poštovanje dnevno-noćnog ritma
  • Redovna fizička aktivnost
  • Tehnike relaksacije i vežbe disanja
  • Meditacija, joga

Priređeno iz članka:

Guy-Evans, Olivia (2021, Sept 27). Hypothalamic-Pituitary-Adrenal Axis. Simply Psychology.